Tehničke informacije

FIZIČKE KARAKTERISTIKE STAKLA – (kratice i pojašnjenja)
Kako odrediti tip stakla parametrima ili kako na osnovu parametara odabrati tip stakla? Staklo se na objektu određuje projektom na osnovu estetskih zahtjeva i izračunate termičke bilance zgrade u skladu s građevinskim propisima i zahtjevom investitora. Estetski kriterij se određuje bojom, dok se ostali zahtjevi postižu ispunjavanjem mehaničkih kriterija kao što su veličina stakla, debljina, način pričvršćivanja.

FIZIČKI PARAMETRI
Estetika (boja, izgled…)
Mehanička opterećenja (veličina otvora, visina objekta, orijentacija prema vjetru, način ugradnje, vrsta ostakljenja…)
Sigurnost (opasanost od pada, opasnost povrede prolaznika, opasnost provale, napada, požara, buka…)

ENERGETSKI PARAMETRI – dijelimo na:
Prolaza svjetlosti LT i LR
Prolaz energije ET, ER, EA, SF, SC, RHG
Toplinski gubici: Ug (Uw)

PROLAZ ILI TRANSMISIJA SVJETLOSTI “ LT “
Parametar pokazuje količinu svjetlosti u % koja prolazi kroz staklo, odnosno koliko posto svjetlosti od 448 W/m2 prolazi kroz određeno staklo. Ovaj parametar izuzetno je značajan za udobnost prostora u smislu boravka i rada u njemu, za potrošnju energije umjetne rasvjete, ali i kao mediji koji donosi dodatnu energiju.

ODBIJANJE ILI REFLEKSIJA SVJETLOSTI “LR”
Parametar nam pokazuje količinu sunčeve svjetlosti u % koja se odbija ili reflektira od površine stakla, odnosno koliko posto svjetlosti od 448 W/m2 se odbije ili reflektira od određenog stakla. Parametar je bitan jer određuje koliko i kako će se reflektirati okoliš u pročelju, koliko će zgrada biti blještava i uočljiva.

DIREKTNI PROLAZ ILI TRANSMISIJA ENERGIJE “ ET “ Parametar pokazuje količinu zračenja sunca u % koja neposredno ili direktno prolazi kroz staklo, odnosno koliko posto toplinske energije od 618 W/m2 prolazi kroz određeno staklo.
Prolaz energije dijelimo na:
– direktni prolaz ET (d)
– indirektni prolaz ET (I)
Sumiranjem vrijednosti ovih prolaza vrijednosti dobivamo SOLARNI FAKTOR SF (ukupan prolaz energije) koji pretvaramo u koeficijent zasjenjenja “SC” faktor.

SOLARNI FAKTOR “SF “ ILI UKUPAN PROLAZ ENERGIJE g-vrijednost
Parametar pokazuje odnos između ukupne količine sunčeve energije koja je prošla kroz staklo i ukupne količine sunčeve energije koja je došla (pala) na staklo. Možemo objasniti još kao vrijednost toplinske energije koja sunčevim zračenjem dospijeva u prostor iza stakla. Sastoji se od direktne energije sunčevog zračenja i apsorbirane energije koje staklo pušta u prostor isijavanjem kao toplinsko zračenje. g vrijednost reflektirajućih stakala može biti do 70 % od min 1 %, koristi se u obračunu rashladnog tereta građevine. Što je niža g vrijednost time je i manje zagrijavanje unutrašnjosti prostora u ljetnom periodu, visoka g-vrijednost idealna je samo u zimskim uvjetima.

KOEFICIJENT SJENILA ILI SHADING COEFFICIENT “ SC “ ili b – faktor
Parametar pokazuje odnos ukupne propuštene energije SF (solarnog faktora) kroz staklo koje se promatra. Generalna vrijednost običnog izo stakla označena sa SC = 0,80 koristi se pri obračunu potrebne snage rashlađivanja neke građevine.

INDEX SELEKTIVNOSTI “ IS”
Parametar pokazuje odnos između ukupne propuštene svjetlosti i ukupne propuštene energije LT/SF. S obzirom na to da je uvijek tražen što veći prolaz svjetlosti, uz što manji prolaz toplinske energije, ovaj parametar pokazuje koje je staklo pogodnije za primjenu na staklenim pročeljima koja su više izložena djelovanju sunca.
 eći brojčani iznos parametra IS znači propuštanje više svjetlosti uz manje propuštanje toplinske energije što je uvijek bolje rješenje.

TOLERANCIJA U VELIČINAMA IZOLIRAJUĆEG STAKLA

Pravokutni oblici

≤ 2000 mm dužina 2,0 mm
2001-3500 mm dužina 2,5 mm
>3500 mm dužina 3 mm

Nepravilni oblici

≤ 2000 mm dužina 2,0 mm
2001-3500 mm dužina 3 mm
>3500 mm dužina 4 mm

TOLERANCIJA ZA RAVNO STAKLO

DIN 572 dio 2 za ravno staklo

Debljina stakla (mm) Tolerancija (mm) Specifična težina (kg/m2)
3 ±0,2 7,5
4 ±0,2 10
5 ±0,2 12,5
6 ±0,2 15
8 ±0,3 20
10 ±0,3 25
12 ±0,3 30
15 ±0,5 37,5
19 ±1,0 47,5

TOLERANCIJA DEBLJINE TERMOIZOLIRAJUĆEG STAKLA

±2,0​

GRAĐA STAKLA Tolerancija debljine (mm)
Dvoslojne IZO jedinice ±1,0
Troslojne izo jedinice ±2,0
IZO jedinice sa kaljenim staklom ±1,5
Dvoslojne IZO jedinice sa laminiranim staklom (bez osvrta na debljine folije) ±1,5
IZO jedinice sa savijenim staklom ±3,0

Fizičke osobine stakla koje su isključene iz reklamacije – DIN EN 572 „Staklo u građevinarstvu“

  • Pojava interferencije
  • Učinak dvostrukog stakla
  • Pojava anizotropije
  • Kondenzacija vodene pare na vanjskim površinama
  • Zamagljenje vanjskih ploha stakla

Pojašnjenje fizičkih osobina

Pojava interferencije
Pojava interferencije svijetlosti koja je vidljiva u obliku spektralnih boja može nastati na izolacijskim staklima sastavljenim od dva stakla float kvalitete. Najčešće se pojavljuje kada se u istoj točci susretnu i prekriju dva ili više svjetlosnih valova.

Učinak dvostrukog stakla
Pri izradi izolacijskog stakla zatvara se određeni volumen zraka ili plina pomoću rubnog brtvila. Njegovo početno stanje ovisi o visini zračnog pritiska, temperature u vrijeme izrade i nadmorske visine na kojoj je staklo proizvedeno. Ako se izolacijsko staklo ugradi na drugoj nadmorskoj visini ili se promijeni vrijednost jednog od klimatskih parametara isto se manifestira u obliku konveksne ili konkavne deformacije jednoga ili oba stakla. Posljedica tih deformacija je optička iskrivljenost pri pogledu na staklo. Posebna izražena iskrivljenost pojavljuje se na tamnim staklima i na staklima sa metalnim nanosom.

Pojava anizotropije
Anizotropija je fizikalna pojava koja se primjećuje na toplinski obrađenom staklu (kaljenom staklu). Ovisno o kutu promatranja, prilikom gledanja pri polariziranoj svjetlosti i / ili pri gledanju kroz prozirno staklo, mogu se primijetiti tamniji krugovi ili pruge.

Kondenzacija vodene pare na vanjskim površinama
Vodena para može kondenzirati na staklu samo kada je površina stakla hladnija od vanjskog zraka, usko se uspoređuje sa npr. rosom na automobilskim staklima. Na pojavu kondenzacije utječe toplinska provodljivost stakla, vlažnost zraka, kruženje zraka te vanjska i unutarnja temperatura.

Zamagljenje vanjskih ploha stakla
Uslijed manipulacije i obrade stakla ( doticaj valjaka u proizvodnji, vakumskih nosača, etikete na proizvodu i sl.) nastaju minimalne promjene u strukturi stakla i kada su stakla vlažna na mjestima promijenjene